Radio Vallis Aurea - Požega (logo)

rva.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o ovome možete pročitati ovdje . Nastavkom pregleda web stranice rva.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice rva.hr kliknite na "Slažem se".

slažem se

Radio Vallis Aurea

90,2 MHz 96,7 MHz

Live stream slušajte nas online

Kutjevačko vinogorje dugo je sinonim za kvalitetu, a danas broji čak 464 proizvođača grožđa i vina

Došlo je vrijeme da se i jedno prestižno vinogorje poput kutjevačkog organizira na višoj razini

Autor: RVA/Jutarnji list
Fotografija: Privatna arhiva
Datum:
Broj pregleda: 242

Više je položaja u kutjevačkom vinogorju čija bi imena trebalo istaknuti i osigurati ekskluzivnost koja jamči vrhunsku kvalitetu, piše Jutarnji list.

Kutjevačko vinogorje već je dugo sinonim za kvalitetu. Naročito je tako bilo nekad, na primjer u doba socijalizma, kada je na boci bilo dovoljno vidjeti oznaku kutjevačkog vinogorja i praktički ste imali jamstvo kvalitete. Međutim, svijet se kreće i stvari se razvijaju, broj vinara raste, raspon kvalitete varira i već dugo samo oznaka vinogorja na boci kupcu nije dovoljno jamstvo. Kupci su već u devedesetima povjerenje koje su imali u vinogorje predali brendu, pa su u to doba imena poput Enjingija ili Krauthakera postala novo jamstvo. U međuvremenu, tržišna je utakmica postala nesmiljena, stalno se pojavljuju novi vinari, rađaju se čak i nova vinogorja i na tržištu nastaje velika buka.

Ljubitelji vina imaju vlastita očekivanja, kao i stilove koje preferiraju, i više nisu zadovoljni samo s brendom jer brend, u pravilu, treba dodatno platiti, nego žele pronaći vina u sebi prihvatljivoj cjenovnoj kategoriji, a iz istog vinogorja odakle je brend u koji vjeruju. Tada dolazi do nezgodne situacije, jer nema načina da znate što očekivati u boci koju kupujete. Hoće li vino biti svježe ili zrelo, suho ili slatkasto, s potencijalom za čuvanje ili za brzu potrošnju, dobro ili loše? Sva ta pitanja ostaju neodgovorena pri pogledu na bocu. A ne mora biti tako. I uglavnom nije. Barem u većini zemalja s vinskom tradicijom poput Austrije, Italije, Francuske, i tako dalje.

Stoga je vjerojatno došlo vrijeme da se i jedno prestižno vinogorje poput kutjevačkog organizira na višoj razini. Nekadašnji sustav označavanja vina kao stolnog, kvalitetnog i vrhunskog, gdje vas majka država/partija svrstava u kategoriju po svojem nahođenju, odavno je degradiran i sasvim je izgubio smisao, zbog čega ga danas znatan broj vinara više niti ne koristi i treba tražiti nova rješenja. Austrija je, primjerice, prije nekoliko godina uvela piramidalni sustav u kojem su na dnu vina bez oznake porijekla koja su onda vrlo jeftina i namijenjena brzoj potrošnji, potom regionalna vina koja su stepenicu više, ali su stilski zapravo ista stvar kao i prva kategorija, zatim slijede takozvana village vina, to jest vina s oznakom vinogorja, što je rezervirano sa svježu kategoriju vina koja već postiže bolje cijene i servira se u restoranima i barovima.

Nakon njih dolaze takozvana premier cru vina (u Austriji erste lage) s obaveznom oznakom položaja na etiketi, a na kraju su, na samom vrhu, takozvana grand cru vina (u Austriji grosse lage), koja su obavezno single vineyard vina, s nazivom vinograda i položaja na etiketi. Svako vinogorje, odnosno vinari udruženi u udruge sami sebi određuju što se može naći pod kojom oznakom i tako si kroje budućnost. Ako si nametnu stroge kriterije, cijene će dugoročno biti više, ako nametnu labave, bit će zasigurno niže. Kutjevačko vinogorje jedno je od onih koje bi se u Hrvatskoj među prvima i s lakoćom moglo organizirati na sličan način.

Naime, zbog graševine koja prekriva najveći dio vinograda vrlo je lako dogovoriti pravila. Kada su u pitanju regije poput Dalmacije, s bezbroj sorti, stvari su već puno kompleksnije i sporije. Nadalje, kutjevačko vinogorje ima 30 berbi iza sebe od povratka demokracije u kojima je prikupljalo iskustvo o potencijalima vlastitih položaja i, u konačnici, o potencijalu vodeće sorte. Kada bi se organizirali poput Austrijanaca i pred kupce donijeli poštenu klasifikaciju koja bi vrijedila za sve, bez obzira na brend, tržište bi im sigurno bilo zahvalno i prodaja bi vjerojatno rasla. Ono što trebaju napraviti jest definirati koji su to položaji koji mogu proizvesti najvišu kvalitetu, zatim koji su stepenicu ispod njih, a koji su još stepenicu ili dvije niže. Naravno da će oni s dna piramide imati najniže cijene, ali, s druge strane, mogu imati znatno veće prinose i jako brz okretaj bez velikog troška dozrijevanja pa će u konačnici vinar zaraditi isto. Važno je samo da tržištu bez uvijanja i objasne kriterije za svaku od kategorija.

Kutjevačko vinogorje proteže se po rebrastim obroncima južnih strana planina Papuk i Krndija i dijeli na četiri dijela. Gledano s istoka prema zapadu to su Čaglin, Kutjevo, Kaptol i Velika. Podno Krndije smjestili su se po količini hektara vinograda najmanji Čaglin i najveće Kutjevo, a podno Papuka smješteni su Kaptol i Velika. Cijelo vinogorje proteže se u dužini od oko 55 km, a pod proizvodnjom trenutačno ima oko 1300 ha vinograda, od čega na Čaglin otpada 20 ha, na Kutjevo oko 800 ha, na Kaptol oko 260 ha i na Veliku oko 240 ha. U cijelom vinogorju djeluju 464 proizvođača grožđa i vina, s udjelom od 15% od ukupne količine vina koja se u Hrvatskoj stavlja na tržište.

Graševina je najzastupljenija, ali se uzgajaju i brojne druge sorte, crne i bijele, kao što su chardonnay, rajnski rizling, sauvignon bijeli, pinot bijeli, pinot sivi, traminac, pinot crni, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, frankovka, zweigelt, portugizac i brojni drugi. Vinogradi su većim dijelom smješteni na blago nagnutim terenima nadmorske visine do 200 m, a drugi, manji dio se od 200 m proteže čak do 400 m nadmorske visine. U klimatskom pogledu kutjevačko vinogorje karakterizira blaga kontinentalna klima sa srednjom godišnjom temperaturom zraka od 10,4 °C. U vegetacijskom razdoblju padne 413 mm oborina, odnosno 55% od ukupne godišnje količine oborina, zbog čega je stradanje od suše vrlo rijedak slučaj. Tlo je pretežno ilovasto na matičnom supstratu kiselih trošnih stijena. Na nižim pozicijama je veći udio humusa pa se tamo uzgajaju vinogradi s većim prinosima za masovnu potrošnju dok je na višim položajima humusa vrlo malo ili ga uopće nema, a raste udio stijena i pijeska i to su pozicije za vinograde s manjim prinosima i za vina više kvalitete.

ČAGLIN (20 ha)

Najmanje poznati dio kutjevačkog vinogorja široj je javnosti sasvim nepoznat, prije svega zbog male količine vinograda i vinarija koje se tamo nalaze, a osim toga je i izvan ruke putnicima namjernicima koji dolaze cestom uz obronke Papuka iz Požege za Kutjevo, jer čaglinski vinogradi dolaze tek nakon Kutjeva, pa osim što su veličinom od malog značenja, na neki su način i izvan vidokruga posjetiteljima vinogorja.

KUTJEVO (800 ha)

Najveći količina vinograda koncentrirala se u neposrednoj blizini oko gradića Kutjevo, od čega otprilike polovica otpada na vinariju Kutjevo d.d. U ovom dijelu vinogorja smjestila se većina najznačajnijih položaja od kojih navedeni u nastavku zaslužuju da ih se istakne.

Bektež

Važan položaj smješten istočno od grada Kutjeva na kojem su među ostalim smješteni vinogradi vinarija Josipović, Lukačević, Tandara i Čamak. Vinarija Lukačević poznata je po cjenovno pristupačnom brendu Vallis Aurea koji se može naći u trgovačkim lancima diljem naše zemlje. Graševina je okosnica, ali značajan im je i merlot. Vinarija Josipović proslavila se sjajnim pjenušcima Jazz i Tango. Prvi je od graševine i rajnskog rizlinga, a drugi, ružičaste boje, od pinota sivog. Osim toga, poznati su po pouzdanoj graševini i jednom od najboljih kutjevačkih cabernet sauvignona. Vina vinarije Čamak čest su izbor restorana od Dalmacije do Zagreba, zahvaljujući pristupačnim cijenama i živim i elegantnim sortnim vinima, osobito od chardonnaya, graševine i pinota bijelog. Vinarija Tandara poznata je po vinima s izvrsnim omjerom cijene i kvalitete, osobito u razredu vina pakiranih u litrenu bocu, gdje isporučuje kvalitetu inače rezerviranu za butelje. Kod bijelih sorti okosnica im je graševina i rajnski rizling, a kod crnih cabernet sauvignon, merlot, pinot crni i frankovka.

Kutjevo (Vinkomir, Rosenberg, Mačevo brdo)

U granicama grada Kutjeva neki su od najvažnijih vinogradarskih položaja vinogorja, od kojih se tri posebno ističu kao tri potencijalna grand crua. Prije svega veličinom i značajem položaj Vinkomir, koji je gotovo u cijelosti pod kontrolom vinarije Kutjevo d.d., zatim Mačevo brdo, gdje su vinogradi važnih vinarija kao što su Mihalj, Baron i Mijatović te na kraju manji položaj Rosenberg, najpoznatiji po vinogradima vinarije Krauthaker. Na najvišim pozicijama položaja Vinkomir rađa se grožđe za najnagrađivanija vina vinarije Kutjevo d.d., ona od ledenih i izbornih berbi, odabiru se sekcije za vrhunsku graševinu i za cabernet sauvignon. Na nižim pozicijama pretežno se uzgaja graševina, ali se mogu naći i ostale sorte iz portfelja vinarije, poput chardonnaya, merlota i drugih. Vinarija Mihalj je najznačajnija za položaj Mačevo brdo. Na tom položaju uzgajaju svoje graševine koje podvrgavaju strogim zelenim berbama radi smanjenja prinosa i od koje dobivaju vino čiji se životni vijek može mjeriti u desetljećima. Osim toga, na istim pozicijama uzgajaju jedan od najboljih slavonskih merlota. Na Mačevu brdu su i vinogradi još dva važna kutjevačka vinara; Baronice (vinarija Baron) i Mijatovića. Široj su javnosti manje poznati, a zapravo u razredu svakodnevnih vina proizvode vina odličnog omjera cijene i kvalitete. Vinarija Krauthaker na položaju Rosenberg uzgaja chardonnay za jedno od najvažnijih vina iz svog portfelja, Chardonnay Rosenberg.

Mitrovac

Na položaju Mitrovac je visoka koncentracija kvalitete. Većina vinarija koja ima ovdje vinograde posebno označava vina s oznakom Mitrovac i prodaje ih kao premium proizvod, stoga se Mitrovac nameće kao potencijalni pretendent na grand cru status. Položaj je najpoznatiji po graševinama, koje kada dolaze odavde, znaju imati više tijela i zreliji karakter od standardnih svježih graševina. Na Mitrovcu vinograde uzgajaju Adžić, Krauthaker, Miličević, Mitrović, Perak, Tepeš, Zorić, Galić i Enjingi, a na tržište pod imenom položaja plasiraju ih Krauthaker i Perak. U obje vinarije riječ je o graševinama, perjanicama vinarija, to jest najambicioznijim vinima iz portfelja. Vinarija Miličević na istom položaju uzgaja sortu traminac za jedno od najboljih hrvatskih desertnih vina.

Venje

Položaj Venje proslavila je vinarija Enjingi s istoimenim vinom, kupažom više sorti, koje je osvojilo prvi važni internacionalni trofej za jedno hrvatsko vino. Osim vinarije Enjingi koja na Venju uz bijele sorte graševinu, rajnski rizling, traminac, sauvignon i sivi pinot uzgaja i crne zweigelt i pinot crni, tu su sa svojim vinogradima još i vinarije Sontacchi, Adžić, Hora, Galić i Majetić. Ključne sorte vinarije Sontacchi su graševina, pinot crni i cabernet franc, od kojih posljednji na Venju pokazuje osobito dobre rezultate. Općenito, bijela vina s Venja karakterizira visoka zrelost i punije tijelo u odnosu na standardna vina, a crna visoka koncentracija i dobra ravnoteža između zrelosti i snage. Venje je svakako položaj za visoke domete koji zaslužuje grand cru status.

Hrnjevac

Još jedan položaj koji je proslavila vinarija Enjingi s kojeg dolaze neka od njihovih najpoznatijih vina poput graševine i rajnskog rizlinga. Vino obilježava dubina i mineralnost, kao i puna zrelost. Najznačajnije vino s Hrnjevca danas je vjerojatno Graševina Hrnjevac vinarije Adžić. Riječ je o perjanici vinarije punjenoj u zasebnu bocu s istaknutim nazivom vinograda i ujedno jednoj od najboljih graševina tog vinogorja. Na Hrnjevcu su i neki od vinograda vinarije Kutjevo d.d. Hrnjevac bi po potencijalu za kvalitetu svakako trebao stajati visoko pri dodjeli neke buduće oznake, lokalnom pandanu za grand cru.

Lukač

Manje poznat položaj u neposrednoj blizini zvučnijih Hrnjevca i Vetova, na kojem vinograde uzgajaju vinarije Bodegrajac i Perak. Mjesto Lukač poznatim je ponajviše učinila vinarija Galić koja je prije gradnje svog novog i aktualnog podruma, tamo posjedovala onaj iz kojeg su izlazila vina koja su osvojila svaki kutak domaćeg tržišta, kao i nekoliko izvoznih. Međutim, tamo nisu uzgajali vinograde. Vinarija Perak kao svoje premium vino ističe graševinu s Mitrovca, a vinarija Bodegrajac miješa vina s Lukača s onima koje su dobili u svom drugom vinogradu na Mitrovcu. Stoga, zasad ne znamo koji su istinski potencijali ovog položaja i za njegovu bi nominaciju među elitu trebalo pričekati neka single vineyard vina kako bi se mogla procijeniti realna kvaliteta.

Vetovo

Iznimno važan položaj za kutjevačko vinogorje na kojem su vinogradi brojnih značajnih vinarija, kao što su Jakobović, Pavić i Soldo, koje su i smještene u istoimenom mjestu te vinarije Kutjevo d.d. i Galić. Vinarija Soldo posjeduje impresivne vinograde na strminama koje gledaju na Zlatnu dolinu i iz kojih dolaze vina izvrsne kvalitete, osobito ona od bijeli sorti graševina, chardonnay, traminac, pinot sivi i manzoni. Široj javnosti manje poznata vinarija Pavić fokusirana je na graševinu, a vinarija Jakobović, najpoznatija vetovska vinarija s dugom tradicijom i širokim rasponom bijelih i crnih vina u portfelju, najbolja je s bijelim vinima od graševine, pinota sivog i chardonnaya. Teško je reći zaslužuje li Vetovo status prestižnog položaja u ovom trenutku, jer veće vinarije Galić i Kutjevo d.d. ne stavljaju na tržište single vineyard vino s tog položaja, a ostale vinarije sa svojim vinima još nisu dovoljno prisutne na širem tržištu.

KAPTOL (260 ha)

Značajan dio kutjevačkog vinogorja otpada na područje Kaptol i, sukladno tome, važnost mu je velika. Međutim, nije samo ozbiljnija količina hektara razlog za značaj ovog područja, nego i vina koja dolaze odavde. Radi se redom o vinima koja izazivaju interes javnosti i koja zasigurno posjeduju potencijale za izvrsne single vineyard pozicije. Područje Kaptol smjestilo se ispod Papuk planine i njenog parka prirode. Padine mogu biti prilično strme, udio kamena u tlu je veći i tlo je škrtije, što pogoduje kvaliteti. Priličan izazov vinogradarima pričinja divljač iz obližnjih šuma i posljedična šteta koju zna učiniti.

Podgorje

Interes za položaj Podgorje naglo se pojavio otkad je vinarija Krauthaker baš taj položaj odabrala za svoje nove vinograde i ujedno vinograde od kojih jako puno očekuje u budućnosti. Vinogradi vinarije Krauthaker penju se visoko podno Papuka, sve do 400 metara nadmorske visine, gdje su zasadili veći vinograd pinota crnog. Samo malo niže nalaze se vinogradi graševine, koja pokazuje drugačije lice od onih s Mitrovca, Hrnjevca ili Venja, značajno je življa, a posjeduje jednaku dubinu i kompleksnost. Na istom položaju raste chardonnay vinarije Galić, jedan od najprestižnijih chardonnaya u Hrvatskoj danas, a također s izvrsnom očuvanom svježinom i mineralnošću. U današnje doba globalnog zagrijavanja zbog toga bi takvi položaji mogli postati ozbiljan zalog za budućnost.

Kaptol

Na položaju Kaptol čak tri vinarije rade vrlo ozbiljna vina s potencijalom za čuvanje. Radi se o vinarijama Kaptol, Bartolović i Galić. Vinarija Kaptol uzgaja veći broj sorti, od kojih se dva vina osobito ističu. Solidna Graševina izvanrednog omjera cijene i kvalitete, i crni Cuvee od sorti cabernet franc, cabernet sauvignon i merlot, vino izvrsne kvalitete, sasvim ravnopravne sličnim kupažama iz najpoznatijih svjetskih regija za te sorte, poput Bordeauxa ili Toskane. Zatim su blizu vinogradi vinarije Bartolović, na čak 400 m nadmorske visine, na kamenitom i pjeskovitom tlu, s potencijalom za najvišu kvalitetu. Konačno, s ovih pozicija i vinarija Galić odvozi grožđe u svoju kutjevačku vinariju i radi neka od ambicioznijih vina Hrvatske.

VELIKA (240 ha)

Na području iznad mjesta Velika svi su vinogradi okruženi šumom, penju se iznad 300 m nadmorske visine i uranjaju u Papuk planinu. Tlo je vrlo slično kao i na obližnjem Kaptolu, i vrlo je pogodno za crne sorte, ali i graševinu te neke druge bijele sorte. Dva najznačajnija položaja su Šage i Radovanci.

Radovanci

Radovanci, praktično produžetak mjesta Velika, položaj je na kojem je svoje prve vinograde zasadila vinarija Galić, koji su u međuvremenu stasali i dali neka od najljepših vina Slavonije. Poput Graševine Leon, desertnog vina od izborne berbe prosušenih bobica ili Sauvignon blanca, vina koje je prvo skrenulo pozornost javnosti na tu kutjevačku vinariju. Prvobitno je bio plan da se i vinarija sagradi na ovom iznimnom položaju, na nadmorskoj visini od preko 300 m, ali se zbog raznih okolnosti to ipak dogodilo u mjestu Kutjevo.

 

Šage (Velika)

Položaj Šage zapravo je dio veličkih vinograda, smješten iznad 300 m nadmorske visine, a pozornost na njega skrenula je vinarija Perić, koja na njemu uzgaja grožđe za svoje najprestižnije vino. Tlo je kamenito i pjeskovito, kao i u drugim dijelovima Velike i Kaptola, tek s malo ilovače i vinogradi su okrenuti jugu i upijaju sunce cijeli dan. Zbog toga je vinarija Perić tamo zasadila pretežno crne sorte, ponajviše merlot, zatim cabernet sauvignon i syrah, uz manji nasad graševine. Rade monosortna vina od tih sorata, međutim, perjanica vinarije je crni blend Šage nazvan prema položaju.

Odgovorite na anketu Radio Vallis Aurea najčešće slušate?