Radio Vallis Aurea - Požega (logo)

rva.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o ovome možete pročitati ovdje . Nastavkom pregleda web stranice rva.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice rva.hr kliknite na "Slažem se".

slažem se

Radio Vallis Aurea

90,2 MHz 96,7 MHz

Live stream slušajte nas online

Mjesec hrvatske knjige: Zašto čitamo sve manje?

Mjesec hrvatske knjige: Zašto čitamo sve manje?

Na podnevnoj konferenciji za medije u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega ovogodišnji program Mjeseca hrvatske knjige predstavila je ravnateljica Aleksandra Šutalo

Autor: RVA
Fotografija: RVA
Datum:
Broj pregleda: 326

Na podnevnoj konferenciji za medije u Gradskoj knjižnici i čitaonici Požega ovogodišnji program Mjeseca hrvatske knjige predstavila je ravnateljica Aleksandra Šutalo.

Na početku je istaknula žalostan podatak.

„Rezultat je nedavno provedenog PIRLS istraživanja koje procjenjuje čitateljske kompetencije 10-godišnjaka da su među 57 zemalja naša djeca u najvećem broju prema čitanju izrazila negativan stav. Ni kod odraslih se nemamo razloga pohvaliti - istraživanje Agencije za istraživanje tržišta GFK pokazalo je da 53% hrvatskih građana starijih od 15 godina u posljednjih godinu dana nije pročitalo ni jednu knjigu, a oni koji su čitali, pročitali su prosječno 5 knjiga godišnje. Podatak je ovo koji treba zabrinjavati ne samo mene kao knjižničarku niti nego i svakoga od nas pojedinačno“, smatra Šutalo.

Dodaje da je čitanje je bitan preduvjet cjelovitog osobnog razvoja.

„Čitanje omogućuje znatno podizanje općeg i specifičnog obrazovanja te lakše stjecanje stručnih kompetencija. Budući da je čitanje jedan od preduvjeta sudjelovanja u kulturi, ono izravno i neizvarno utječe na poboljšanje ukupne kvalitete života pojedinca i društva. Čitanje kao proces nužno ima barem dvije dimenzije – intelektulanu (spoznajnu) i emocionalnu (doživljajnu) – ono ne unapređuje samo razumijevanje i kritički pristup životu, pojedincu i zajednici - već pridonosi i cjelovitom osobnom razvoju. Redovito čitanje knjiga podiže razinu analitičkog razmišljanja, proširuje vokabular, povećava kreativnost i povećava empatiju prema drugim ljudima te općenito poboljšava kvalitetu života.  Osim toga, čitanje može imati čak i pozitivne fizičke mjerljive učinke za naš mozak“, rekla je Šutalo.

Postavlja se pitanje koliko čitaju stanovnici Požeštine?

„Ako dopustimo visoku korelaciju između čitanja i posuđivanja knjiga u knjižnici, ono što mogu reći s obzirom na mjesto koje vodim je da definitivno malo pomalo gubimo korisnike. Analizirajući uzroke – ne mogu ne uzeti u obzir činjenicu sve većeg odseljavanja iz Požeštine te pada nataliteta, pogotovo kada uzmemo u obzir duže razdoblje u analizu. S druge strane, činjenica je da smo kao društvo i kao pojedinci sve manje orijentirani prema čitanju – što me još više zabrinjava. Kada uzmemo u obzir dobrobiti koje imamo za osobni razvoj čitanjem – jasno je zašto se trebamo zabrinuti“, smatra Šutalo.

Požeška knjižnica potiče čitanje.

„U zadnjih nekoliko godina proveli smo tridesetak kampanja, akcija i manifestacija izravno orijentiranih ka poticanju čitanja, no to nije dovoljno. Bez ozbiljne, nacionalne kampanje u koju bi se uključili svi važni dionici sustava odgoja, obrazovanja i kulturnog života teško da ćemo znatnije pomaknuti stvari. Ministarstvo kulture je lagano krenulo s tim izradom Strategije o poticanju čitanja, no ne dođaju se još konkretne mjere. Proboj digitalnih medija i refedinicija pažnje kao naše trenutne društveme stvarnosti također loše utječu volju i želju za čitanjem, a da ne govorimo o kvaliteti čitalačke pismenosti. Mi u knjižnici trenutno, programima i aktivnostima u Mjesecu hrvatske knjige, nastojimo indirektno potaknuti čitanje. Uz naravno naše druge aktualne tekuće programe i aktivnosti. Spomenut ću samo neke – osnivanje stacionara u trima općinama i doslovno konkretno povećanje dostupnosti knjizi za stanovnike mjesta koje nisu imale knjižničnu uslugu u blizini, osnivanje čitateljskih klubova – i to 4 kluba, koji aktivno djeluju, redovite radionice i pričaonice za djecu na kojima se naglas čita i potom pročitano prikazuje na kreativan način, redovita predstavljanja autora i djela, izrazito dobra opremljenost knjižnice građom – noviteti su u Požegi nakon objave onoliko vremena koliko treba da stignu iz Zagreba, otvorenost knjižnice čitav dan preko tjedna i subotom do 13 sati, snižena cijena upisa umirovljenicima i nezaposlenima, besplatan upis za bebe, bespatan upis u stacionarima, redovie manifestacije koje približavaju knjigu građanima – Noć knjige, Knjižnica bez zidoca, Mjesec knjige, Dan žena itd.“

Ove se godine u programu Mjeseca hrvatske knjige može kao i uvijek pronaći za svakoga ponešto. Prva su djeca.

„Koliko god možda banalno zvuči, čitanje se odgaja od najranije dobi. Mnoga su istraživanja pokazala da djeca kojoj se čita od rođenja postaju marljivi čitači kasnije, uspješniji učenici i dalje shodno tome. Postoji i nacionalna kampanja s ciljem poticanja čitanja bebama koja se zive Čitaj mi! pa pozivam roditelje male djece da se informiraju o tome putem Interneta ili kod nas u knjižnici. U mjesecu knjige, dakle pripremili smo, među ostalim aktivnosti za djecu, kojima želimo približiti knjigu i to posebno hrvatskih autora. Svakog četvrtka u 17 sati je aktivnost za naše najmlađe korisnike koju vode naše knjižničarke-odgajateljice i koja počne glasnim čitanjem priče te završava primjenom pročitanoga kroz kreativnu aktivnost. 6. studenoga imamo i aktivnost za bebe i mame i tate – radionica i igranica s posebnim naglaskom na upućivanje roditeljima – zašto čitati bebama. Spomenuli smo već da je zaštitni znak ovog MK glagoljica kroz glavnu temu kulturne baštine, pa smo organizirali tri radionice glagoljice za djecu osnovnoškolskog uzrasta“, kazala je Šutalo.

Dobar program pripremljen je i za odrasle.

„Već sljedeći tjedan, u četvrtak 25. listopada dolazi nam u goste Robert Posavec koji će nam predstaviti knjigu Punk poduzetnici koja zapravo predstavlja ideju ekonimije stvaranja – ekonomije okrenute stvaranju vrijednosti umjesto održavanja postojećeg stanja. Konkretno, knjiga prati razvoj ACT grupe iz Čakovca koja je krenula prije 15 godina raznim aktivističkim programima, a danas je firma koja zapošljava preko 40 ljudi i djeluje kao uzor u svojoj zajednici. Autor kaže sam: Ovo je knjiga koja govori o tome da se kroz tisuću i jednu grešku došlo do toga što je danas prepoznato kao dobro i kao model koji vrijedi replicirati.

Gošća će 9. studenog biti poznata dugogodišnja vanjskopolitička novinarka Ivana Dragičević s kojom ćemo razgovarati o njezinim iskustvima iz vanjske politike opisanima u knjizi koju je nedavno objavila, a zove se Nejednaki.  Dan poslije, u subotu 10. studenog u dopodnevnim satima dolazi nam najpoznatiji hrvatski putopisac i avanturist – Davor Rostuhar koji će nam predstaviti svoju zadnju ekspediciju na južni pol pod nazivom Polarni san“.

Ravnateljica je najavila i događaj večeras u knjižnici kad će Vesna i Damir Matoković, dugogodišnji članovovi HPD-a Sokolovac, ispričati doživljaje s nedavne ekspedicije Damavand u Iranu s početkom u 19 sati u Čitaonici.

Izdvojila je još tribinu za umirovljenike 6. studenog u 17:30 sati pod nazivom „Što meni moja knjižnica može dati“ – gdje pozivamo sve umirovljenike koji žele da dođu i skupa s nama promišljaju o novim programima u knjižnici koji bi bili orijentirani prema osobama treće životne dobi. Osim toga, u Mjesecu knjige požeška knjižnica organizator je županijskog natjecanja u čitanju naglas za osnovne škole. Ove se godine prijavilo najviše škola do sada, te organiziraju radionicu za knjižničare naše županije.

Cijeli program ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige može se pronaći na web ili facebook stranicama Gradske knjižnice i čitaonice u Požegi.

Odgovorite na anketu Radio Vallis Aurea najčešće slušate?