Radio Vallis Aurea - Požega (logo)

rva.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o ovome možete pročitati ovdje . Nastavkom pregleda web stranice rva.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice rva.hr kliknite na "Slažem se".

slažem se

Radio Vallis Aurea

90,2 MHz 96,7 MHz

Live stream slušajte nas online

Zelena patrola: Pleternica može biti uzor svima kad je u pitanju energetska učinkovitost i ekološka osviještenost

Zelena patrola: Pleternica može biti uzor svima kad je u pitanju energetska učinkovitost i ekološka osviještenost

U strategiji grada Pleternice zadali su si cilj da do 2020. godine postanu energetski neovisan grad po pitanju javnih potreba.

Autor: Magdalena Saveski
Fotografija: RVA/Arhiva
Datum:
Broj pregleda: 3601

Grad Pleternica doista može biti uzor svima u Hrvatskoj, kad je u pitanju energetska učinkovitost, zaštita okoliša i ekološka osviještenost. Još malo nedostaje i postat će potpuno energetski neovisan grad. U strategiji grada Pleternice zadali su si cilj da do 2020. godine postanu energetski neovisan grad po pitanju javnih potreba. To znači da električnu energiju koja je potrebna gradu i za javnu rasvjetu i osvjetljavanje javnih prostora proizvode iz obnovljivih izvora energije. Osim toga brinu i o zelenim površinama, obnavljaju stabla, educiraju i male i velike o potrebi brige za očuvanje okoliša, jednom riječju Pleterničani su jako ekološki osviješteni stanovnici. Stoga i ne čudi da su jedan od pet hrvatskih gradova koji su dobili nagradu u projektu „Pametni gradovi - gradovi budućnosti“, a jedini i u kategoriji „Proizvodnja i inovativni pristup obnovljivim izvorima energije“. Sve to bilo je dovoljno da popričamo s gradonačelnicom Pleternice Antonijom Jozić.

Jeste li blizu ostvarenju svoga cilja?

Antonija Jozić: Pa relativno jesmo blizu. Dakle, mi smo si u strategiji grada Pleternice zadali cilj da do 2020. godine postanemo energetski neovisan grad po pitanju javnih potreba. To znači da ćemo električnu energiju koja je potrebna gradu Pleternici za javnu rasvjetu, za osvjetljavanje javnih prostora proizvesti iz obnovljivih izvora energije. Ako uzmemo u obzir da grad Pleternica ima hidroelektranu snage 220kw koja godišnje proizvede 1 milijun kw električne energije i ako znamo da grad Pleternica ima i tri solarne elektrane svake snage od 30kw, tada smo relativno blizu cilju. Do ispunjenja tog cilja praktički trebamo pustiti u pogon, drugu hidroelektranu na rijeci Orljavi, ona će otprilike godišnje proizvoditi 500 000 kw električne energije i to kada se sve skupa zbroji će biti dostatno da pokrijemo javne potrebe, odnosno svu onu električnu energiju koju Grad Pleternica troši za svoje potrebe.


 

Stoga i ne čudi da ste jedan od pet hrvatskih gradova koji su dobili nagradu u projektu „Pametni gradovi - gradovi budućnosti“ a jedini ste u kategoriji „Proizvodnja i inovativni pristup obnovljivim izvorima energije“ ?

Antonija Jozić: Svakako je i uistinu sam ponosno što je Grad Pleternica jedan od 5 gradova koji su po prvi put u Hrvatskoj dobili nagradu Smart City, u svijetu ima nekoliko tisuća gradova. Pleternica je prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je dobio to priznanje. Priznanje smo dobili i za naš projekt Male hidroelektrane jer je to uistinu jedan inovativni pristup korištenja novih izvora energije u svrhu javnoga dobra. Kad kažem javnoga dobra, to znači da praktički sav taj prihod koji mi dobijemo od prodaje električne energije, opet koristimo za javne troškove koje imamo. Ulažemo u druge projekte obnovljivih izvora energije, dižemo si taj jedan dio koji je kod nas jako važan, jer osim što čuvamo okoliš, važan je i po pitanju troškova danas. Pleternica izdvaja otprilike 750 000 kuna samo za javnu rasvjetu, kad tome pridodamo potrošnju javnih objekata taj se iznos penje do 500 000 kuna. To je dio koji Grad Pleternica želi smanjiti maksimalno koliko može, jer mi prihodovnu u stranu proračuna imamo takvu kakva je zadana, a na rashodu gledamo uštedjeti što više možemo i da zapravo taj višak sredstava koji se ostvari možemo ulagati u nove objekte, ceste, nogostupe, vodoopskrbu, odvodnju, civilnu zaštitu i sve ono za što Grad Pleternica treba skrbiti.

Jedini ste u Hrvatskoj koji imate hidro elektranu? Proglašeni ste gradom budućnosti zbog svoje hidroelektrane kojom ne samo da pokrivate potrebe javne rasvjete nego i prodajete struju i time financirate druge gradske potrebe i projekte. U kojoj je fazi gradnja druge elektrane koju ste najavili, i što će to točno značiti za Grad?

Antonija Jozić: Trenutno smo u fazi dobivanja građevinske dozvole, ta procedura ide pri ministarstvu, dakle ne izdaje se građevinska dozvola za našu županiju, nego ide preko ministarstva, pa je samim tim procedura nešto malo sporija. Pred izdavanjem smo građevinske dozvole stječemo mogućnost da možemo taj projekt kandidirati za bespovratna sredstva i naravno mislim na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji nam je sufinancirao prvu elektranu u visini od 60%. To konkretno znači za grad, za našu tvrtku, Mala hidroelektrana d.o.o. koja je u stopostotnom vlasništvu grada, da ćemo tu električnu energiju prodavati. Za nju ćemo dobiti zajamčenu cijenu na ugovor od 14 godina i stvarat ćemo prihode kojima ćemo otplatiti dio sufinanciranja samoga projekta i opet kažem dobiti dodatna sredstva koja mi možemo ulagati u projekte obnovljivih izvora energije. Njih je dosta, nama je u planu odraditi projekt solarnih elektrana na našim školama da bi i one imale besplatnu energiju, a isto tako kao što sam rekla, cilj nam je smanjiti troškove javne rasvjete ulaganjem u led rasvjetu, odnosno energetski učinkovitu rasvjetu, a to ćemo moći kada budemo imali prihod. Prihod elektrane, odnosno prihod od druge elektrane trebao bi na godišnjoj razini biti oko 500 000 kuna. Ako tome pribrojimo prihod koji je otprilike milijun kuna iz prve hidroelektrane, to su značajna sredstva za Grad Pleternicu, radi se oko milijun i pol kuna, a znamo da je naš izvorni proračun svega 7 milijuna kuna. To je 20% našeg proračuna.

Hidroelektrana snage 220 KW svojom proizvodnjom predstavlja financijskim kapital gradu Pleternici, a istovremeno je u funkciji smanjenja emisije CO2?

Antonija Jozić: Tako je, svaki kw električne energije kojeg proizvedete iz obnovljivih izvora energije zapravo znači 0 CO2 kojeg otpuštate u atmosferu. Znači klasični načini proizvodnje električne energije podrazumijevaju da u atmosferu morate ispustiti CO2 koji je zagađivač same atmosfere tako da sve ono što mi proizvedemo iz obnovljivih izvora energije iz sunca i iz vode znači smanjenje emisije CO2, a to si je i Europa zadala kao jedan od ciljeva i 20% smanjenje emisije CO2 i 20% povećanje električne energije iz obnovljivih izvora energije.



Pleternička knjižnica napaja se iz vlastite energije točnije iz solarnih panela, što je u svijetu već odavno u funkciji kod nas na žalost još nije toliko u upotrebi a razlog je svakako u cijeni, kakao ste vi uspjeli i kako ste došli na ideju?

Antonija Jozić: Mi smo krenuli sa solarnom elektranom na našem tehnologijsko inovacijskom centru s inkubatorom. Prva faza je bila 15kw, pa smo dogradili na 30kw. Druga elektrana je bila na našoj knjižnici i čitaonici, a prošle godine smo stavili treću elektranu na krov dječjeg vrtića. Dakle tri javne zgrade u Pleternici imaju izvor električne energije iz solara, a onaj manjak koji se pojavi u nekom trenutku da nedostaje, uzimamo iz mreže HEP-a. Vrlo jednostavno smo došli do ideje, gledali smo kako uštedjeti što više i nama je krajnji cilj na toj rashodovnoj strani proračuna, štedjeti što više jer sa svakim novim objektom kojeg mi izgradimo, dolaze režijski troškovi za taj objekt, dolaze troškovi održavanja, upravljanja i tako dalje. Gledali smo da ti troškovi budu što manji. Srećom i Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti imao je natječaj za bespovratna sredstva, upravo za solarne elektrane, tako smo mi putem fonda za sva tri projekta dobili sufinanciranje 60%. Preostali dio osigurali u proračunu Grada Pleternice i kroz jedno određeno razdoblje, gledamo dugoročno, nikad godinu za godinom ili vrlo na kratke staze. Mi gledamo dugoročno, te će se elektrane isplatiti, zapravo sve ona energija koja ostane nakon toga bit će benefit za te zgrade koje koriste električnu energiju.

Zapravo velik broj tih projekata povukli ste iz bespovratnih sredstava ministarstava ali i EU fondova?

Antonija Jozić: Imamo sjajnu ekipu i u samoj gradskoj upravi, ali naravno i u našom poduzetničkom centru koja već 11 godina radi. Osnovana je od strane grada i mi smo svih 11 godina u tu ekipu ulagali značajna sredstva, sve moguće edukacije, stručno usavršavanje koje su trebali proći, oni su prošli i ja sam uistinu sretna i ponosna da pored sebe imam ljude koji su spremni i 24 sata na dan dati se svome gradu, svojoj Pleternici i raditi na projektima. Projekti su najviše financirani iz sredstava Europske unije, ali kad ih nije bilo, nismo mi posustali, nego smo tražili sredstva i na natječajima naših nacionalnih ministarstava. Stoga nije iznenađujuće da je Institut za javne financije proglasio Grad Pleternicu među top 10 hrvatskih gradova po povlačenju sredstava, uzeto je u obzir, analizirano razdoblje do zaključno 2014. godine, to je još uvijek pretpristupno razdoblje. Imali smo malu sušu 2013., 2014. i 2015. godine kad nisu bili raspisivani natječaji za EU sredstva, no značajno se to promijenilo od prošle godine. Krenuli su natječaji i mi s velikom pažnjom pripremamo projekte, kandidiramo se, mislim da će 2017. godina biti jedna izuzetno uspješna godina što se tiče EU fondova.

Koliko je uloženo u energetsku obnovu javnih objekata ?

Antonija Jozić: Ako uzmemo u obzir da smo mi i kod gradnje objekata uvijek vodili računa da oni budu energetski učinkoviti ,upravo zbog te rashodovne strane koja nas kasnije čeka, odnosno troškova režija i ako pribrojimo tu sve one projekte što se tiče modernizacije naših javnih objekata, najaviše u prošloj godini, ali i sve one godine prije, dolazimo do iznosa od otprilike 10 milijuna kuna sredstava Fonda za zaštitu okoliša koja su uložena upravo u javne objekte. Kad bi naravno pribrojila tu cijelu investiciju, onaj dio troška koji se odnosi na Grad Pleternicu, vrijednost investicije se penje na 30 milijuna kuna, jer je nama Fond sufinancirao izgradnju naše knjižnice i čitaonice i našeg dječjeg vrtića, isto tako našeg inkubatora, na čemu smo zahvalni. Mislim da je Fond za zaštitu okoliša u posljednje 3, 4 ili 5 godina odobrio Gradu Pleternici preko 14 milijuna kuna bespovratnih sredstava upravo za naš projekt.

Imate i dvije škole koje koriste grijanje iz obnovljivih izvora energije?

Antonija Jozić: Tako je, to su dvije područne škole. Područna škola u Požeškim Sesvetama i područna škola u Zagrađu. Njih smo obnovili prošle godine, isto tako sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U pripremi imao još 6 projekata za područne škole vezanih za grijanje na pelete i očekujemo raspisivanje natječaja. Mislim da će to biti jedan prekrasan projekt, kada se raspiše natječaj, kada ostvarimo ta sredstva. To su inače objekti gdje se grije na klasični način, dakle nema plina, grije se na drva. Kada dobiju grijanje na pelete, to je uistinu jedan prekrasan prostor i daleko je jednostavnije i učiteljicama i djeci i ugodnije boraviti u prostoru koji ima takav sustav grijanja. Ja dobivam samo dobre povratne informacije što se tiče grijanja u te dvije područne škole i naravno očekujem da ćemo nastaviti i dalje. Jedan od najvećih projekata što se tiče osnovnoškolskog obrazovanja je projekt osnovne škole, odnosno njene modernizacije, za što smo mi prije dvije ili tri godine pripremili dokumentaciju. Sad ga pripremamo na natječaj Ministarstva graditeljstva, projekt je vrijedan 20 milijuna kuna. Isto tako očekujemo sredstva i za taj projekt. Još uvijek razmatramo mogućnost ostati na plinskom grijanju ili ići na pelete. Gledamo omjer koristi i troškova, pa ćemo onda kandidirati taj projekt.

Uz sve ovo važno je o očuvanju okoliša educirati i one na kojima leži budućnost, a to su najmlađi, kako stoje stvari po tom pitanju?

Antonija Jozić: Naravno, ako stavimo na stranu ono što osnovna škola provodi u sustavu samoga obrazovanja, mogu se pohvaliti izvrsnom suradnjom s našim Dječjim vrtićem Tratinčica koji isto tako provodi program edukacija, ali izuzetno sam ponosna i na naše udruge koje su ostvarivale bespovratna sredstva upravo na temu zaštite okoliša i zbrinjavanja samoga otpada. Isto tako, tvrtka Komunalac Požega koji je koncesionar, odnosno brine o otpadu Grada Pleternice također provodi jedan sustav edukacije. Nedavno su bili u našem dječjem vrtiću, znam da te edukacije rade po cijelom terenu i to je zapravo ključ svega. Moramo djecu od malena učiti da otpad nije otpad te da može biti koristan. Isto tako moramo ih od malena učiti o zaštiti okoliša, jer samo tako stvorit ćemo jednu zdravu generaciju koja će se brinuti o okolišu.

Postoje li u Pleternici eko otoci?

Antonija Jozić: Postoji nekoliko zelenih otoka o kojima skrbi Komunalac Požega, gdje se redovno odvozi otpad, građani mogu sami selektirati otpad, dovesti na za to predviđena mjesta. Postoje mjesta gdje mogu odložiti i stari tekstil, to imamo od prošle godine, tako da uistinu nema razloga da se otpad negdje ostavlja sa strane, u kanalima ili šumama. Imamo dovoljno mjesta gdje ga građani mogu dovesti.

Pleterničani su dobro prihvatili to odvojeno prikupljanje otpada?

Antonija Jozić: Jesu, bar po informacijama koje ja imam. Ispočetka je to trajalo dok su se ljudi uhodali, dok su shvatili da dva puta tjedno netko dolazi, da će taj otpad stvarno netko odvesti. Međutim sada kada idem na posao, kad je taj dan odvojenog skupljanja otpada, gotovo svaka kuća ostavi sortiran otpad, tako da i ta edukacija i razgovor o zaštiti okoliša donosi rezultate. Naravno da rezultat neće doći preko noći, ali kroz jedno duže vremensko razdoblje hoće.

Prema vašem mišljenju koliko su Pleterničani ekološki osviješteni?

Antonija Jozić: Reći ću poprilično. Je li je razlog tome edukacija, ili je razlog što smo mi uistinu grad koji izuzetno skrbi o javnoj higijeni što se tiče uređenja javnih površina. Reći ću da mi vrlo rijetko imamo situaciju u gradu da ćete naći otpad na ulici, eventualno nekad ako su neke manifestacije. Skrbimo kao grad o tome, skrbi naš pleternički Komunalac koji danas obavlja te usluge. Vrlo često mi ljudi znaju reći kako, posebice kad je vrijeme devetnice, Gospe od suza i kada svaki dan kroz Pleternicu prođe 10 000 ljudi ili nakon zadnje večeri devetnica kada bude oko 50 000 ljudi u gradu, možda i više, da drugo jutro se uopće ne može vidjeti da je prethodnog dana bila neka manifestacija. Pleternica je jedan uredan grad i mislim da ta naša nastojanja prepoznaju naši građani i ja im se na tome zahvaljujem. Naravno da ima problema s nelegalnim odlagalištem, ali i danas i sutra ću apelirati na građane da za otpad postoji mjesto Vinogradine u Požegi na koje se otpad može dovesti, a isto tako postoji sustav odvoza otpada s područja Grada Pleternice jednom tjedno koje obavlja naš Komunalac, odnosno požeški Komunalac. Isto tako tu je i već s pomenuto odvojeno sakupljanje otpada dva puta tjedno koje se provodi trenutno samo na području Grada Pleternice, a od ove godine uvodi se na cijelom potezu, od Kuzmice do Pleternice. Parcijalno će se rješavati dio po dio jer ne može se sve odjednom riješiti. To je jedan veliki trošak i za tvrtku i samu organizaciju posla, a dio po dio će se sve riješiti.

Koliko problema još imate s divljim deponijima i kako rješavate taj problem?

Antonija Jozić: Tako što saniramo i apeliramo na građane da to ne čine. Ja znam da problem otpada može biti potencijalni problem, isto tako upozoravamo građane da se otpad može legalno odvesti na Vinogradine u Požegi. Radimo na projektu reciklažnog dvorišta za kojeg smo dobili i građevinsku dozvolu. To reciklažno dvorište, bit će dvorište tri jedinice lokalne samouprave, Grada Pleternice, Grada Kutjeva i Općine Čaglin. Vjerujem da ćemo i u ovoj godini, s obzirom na to da je najavljen natječaj s koncem siječnja, odnosno početkom veljače, moći kandidirati taj projekt, dobiti sredstva i onda će postaviti još jedno mjesto gdje će se otpad moći legalno odložiti. U međuvremenu apeliramo i saniramo. Moram priznati da sve manje i manje imamo takvih trenutaka kada primijetimo nekakav otpad na mjestu gdje ne bi trebao biti. Mi imamo problem šume između Buka i Frkljevaca gdje je evidentirano veliko nelegalno odlagalište otpada koje smo sanirali. Imamo još jedan problem od Ašikovaca, odnosno Ćosinca. Nekako se borimo. Sve je manje i manje toga, ali opet pojavi se izolirani slučaj.

U rekonstrukciju je krenula i pleternička brana simbol Pleternice?

Antonija Jozić: Reći ću konačno, jer to je projekt kojeg smo mi uistinu dugo godina gurali i dugo godina čekali. Prošle godine su krenuli radovi, u vrijednosti otprilike 5 milijuna kuna. Radovi idu dosta sporo, moram priznati, nekoliko puta sam apelirala i na izvođače radova, investitore da se radovi ubrzaju. Mi očekujemo početkom veljače da ćemo napustiti vodu. Ne znam koliko je poznato, ali naša hidroelektrana zbog radova na samoj rekonstrukciji brane nije radila od šestog mjeseca prošle godine do sada, sad su došli u fazu da će se voda pustiti na kanal hidroelektrane i veseli me uistinu da će u 2017. godini taj simbol Pleternice zasjati u punom sjaju. Očekujemo nastavak radova čim vremenski uvjeti to dopuste. Brana je stara preko 100 godina, nikada nije doživjela nekakav kvalitetniji građevinski zahvat i naravno svi smo se bojali što bi se dogodilo, posebice kada su bile velike poplave, no zahvala ide Hrvatskim vodama što su prepoznali taj projekt i uvrstili u svoje financijske planove. Nadamo se da će 2017. godina biti godina završetka radova.


 

I zima će uskoro završiti, a onda vjerujem krenuti ponovno uređenje zelenih površina u samom Gradu Pleternici ?

Antonija Jozić: Uistinu ih ima dosta, kad ih stavite na papir radi se od otprilike 250 000m2 zelenih površina, svake godine ih je sve više i više, jer kako se koja ulica rekonstruira tako se stvaraju i zeleni otoci, koje onda u održavanje preuzima naša tvrtka pleternički Komunalac. Pleternica je doista jedno uredno mjesto što smo već spomenuli, i ja sam na to izuzetno ponosna. Skrbimo o zelenim površinama i gledamo da ulaganja u javnu infrastrukturu samoga grada bude što je moguće više, ne samo zelenih površina, cesta, nego i gradskih parkova. Naš gradski park prošle godine doživio je prvu fazu rekonstrukcije. Ja se nadam da ove godine nastavljamo s tim, a isto tako i sa sadnjom drvoreda u Pleternici. Mi smo otprilike u zadnjih četiri godine posadili oko 500 novih stabala što je za jedan mali grad uistinu velika brojka. Zauzeli smo stav da bolesno drveće moramo maknuti, ali i da za svako uklonjeno drvo zasadimo 30 ili 40 novih. I uistinu za 10 godina kada to sve skupa naraste Pleternica će biti jedno prekrasno mjesto.

Spomenuti park su zapravo pluća Pleternice?

Antonija Jozić: Tako je, osim što je pluća Pleternice to je jedno mjesto ugodnog boravka i vrlo su rijetki gradovi u Hrvatskoj koji u centru grada imaju park. Naš gradski park se proteže na 2h površine i došlo je vrijeme da konačno i o njemu povedemo računa. svih ovih godina imali smo prioritete, morali smo izgraditi vrtić, napraviti knjižnicu. Morali smo puno tih nekakvih objekata izgraditi, međutim došlo je vrijeme da možemo uložiti sredstva i u naš gradski park. Zahvala tu ide i ministarstvima koja su to pratila u prošloj godini, ali taj trend očekujem i u sljedećim godinama, posebice iz EU sredstava. Pripremamo i projekt, upravo vezan uz naš gradski park i on bi trebao postati mjesto dnevnog boravka naših građana i djece.


 

Odgovorite na anketu Radio Vallis Aurea najčešće slušate?