Radio Vallis Aurea - Požega (logo)

rva.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o ovome možete pročitati ovdje . Nastavkom pregleda web stranice rva.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice rva.hr kliknite na "Slažem se".

slažem se

Radio Vallis Aurea

90,2 MHz 96,7 MHz

Live stream slušajte nas online

Školsko zvono: Djeca bi izbor zanimanja trebala donositi na temelju kompetencija i vlastitih interesa

Školsko zvono: Djeca bi izbor zanimanja trebala donositi na temelju kompetencija i vlastitih interesa

12.2.2016.

Autor: Magdalena Saveski
Fotografija: Maja Sikirica
Datum:
Broj pregleda: 1492

U emisiji Školsko zvono ugostili smo Maju Sikiricu voditeljicu Centra za profesionalni razvoj u Osnovnoj školi „Mladost Jakšić“. Doznali smo nešto više o samom projektu i načinu na koji se on provodi u Osnovnoj školi „Mladost“ Jakšić.

Majo o čemu se točno radi?


Dakle, ja sam voditeljica jednog od centara za profesionalni razvoj. Radim u osnovnoj školi Mladost u Jakšiću, u sklopu projekta „Moj pametan izbor“ koji je započeo prošle godine. Nositelj projekta je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Požega, a partneri su OŠ „Mladost“ Jakšić i OŠ „Ivan Goran Kovačić“ iz Gornjeg Bazja koje se nalazi u Virovitičko- podravskoj županiji. Također, jedan od partnera je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Virovitica. Nositeljica ovog projekta je psihologinja sa Zavoda za zapošljavanje u Požegi, Anita Savić. Projekt je sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, u sklopu Grand Shema lokalne inicijative za zapošljavanje.

Zašto su osnovani centri za profesionalni razvoj?

S obzirom na to da kod nas ne postoji sistematizirani način profesionalnog usmjeravanja učenika i profesionalnog razvoja u osnovnim školama, a smatra se da je to vrlo važno jer bi škola trebala biti priprema za budući rad, došlo se do ideje da se osnuju centri koji će provoditi aktivnosti koje bi se integrirale u osnovne nastavne sadržaje koje bi provodili profesori. Znači to ne bi bio nikakav dodatni predmet, veći bi se nastavni sadržaji koje djeca ionako prolaze, prilagodili tako da bi osvještavali njihove interese, kompetencije, upoznavali ih sa svijetom rada, a krajnja svrha bi bila da djeca izabiru svoja zanimanja na temelju kompetencija i svojih interesa, što bi na kraju krajeva olakšalo zapošljavanje u kasnijem životu. Ukupna vrijednost projekta je oko 110 tisuća eura, od čega Europska unija sudjeluje sa 78, 65 % , dok je ostatak iznosa doprinos nositelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Požega i ostalih partnera koje su već prethodno spomenuti. U centrima koji su osnovani, jedan se nalazi u Osnovnoj školi „Mladost“ u Jakšiću, a drugi u Gornjem Bazju u Osnovnoj školi Ivan Goran Kovačić. U centrima se provode aktivnosti, zaposlene su voditeljice centara. Važno je naglasiti da osim što su osnovani centri, uređeni prostori, nabavljena je i sva informatička oprema, za učitelje i stručne suradnike organizirana je edukacija koja je trajala nekoliko mjeseci, što je rezultiralo kurikulumom za profesionalni razvoj u osnovnoj školi, koji sadrži aktivnosti koje će biti integrirane u redovne nastavne sadržaje kao i posebne aktivnosti i radionice za učenike sedmog i osmog razreda. Također, učitelji i stručni suradnici bili su na studijskom putovanju u Češkoj, gdje se nešto slično provodi već dugi niz godina i kod njih također postoje zanimanja tipa obrazovnog savjetnika što kod nas ne postoji tako da smo tamo uspjeli vidjeti one koji su iskusniji u tome i načinu na koji to obavljaju, da bismo i mi mogli što bolje obavljati ono što radimo ovdje. Ono što je još jedna od velikih stvari jest da su opremljene knjižnice u obje škole , pokušali smo nabaviti stručnu literaturu koja bi olakšala rad škole i kasnije provođenje ovog profesionalnog razvoja.



Ovo je pilot projekt. Što će se dogoditi kada on završi? Što nakon toga?

Ovo je projekt koji ima predviđeno trajanje od 15 mjeseci. Kao što je prethodno rečeno, nastavnici su prošli edukaciju i pisali smo kurikulum, tako da nakon što se projekt završi, ostat će pisani trag, ostat će priručnici, upute za kasnije. Kurikulum će biti dostupan i online, podijelit ćemo ga školama diljem županije tako da će svatko tko ima želju i volju provoditi te aktivnosti koje smo mi osmislili, imati mogućnosti to i ostvariti. Nije komplicirano, većina učitelja to već radi ali nisu ni svjesni toga i ne rade možda na takav način. To bi bilo nešto što bi osvijestilo da se radi na drugačiji način kako bi se djeci kasnije olakšao izbor zanimanja.

Kako se provodi profesionalno usmjeravanje? Na koji način? Kako to zapravo izgleda?

Pa trenutno, učitelji u svojim nastavnim sadržajima koji su obavezni, prilagođavaju način na koji prezentiraju neke stvari. Djeci u dobi od prvog do četvrtog razreda najvažnije je podići samoefikasnost, osvijestiti da su u nečemu dobri, u nečemu malo manje dobri i da je to u redu. Također, trebamo osvijestiti njihove interese i njihove sposobnosti da svjesno jednoga dana mogu vidjeti i odlučiti za što su to dobri,i a za što ne bi bili dobri. Također se provode aktivnosti, konkretnog upoznavanja, tako da će biti organizirana putovanja, posjeti djece poslodavcima, kako bi oni na licu mjesta mogu vidjeti što to točno određena zanimanja rade i kakva je osoba potrebna za to mjesto. Sedmom i osmom razredu se intenzivira taj pristup pa im organiziramo radionice koje su u sklopu sata razrednika s ciljem osvještavanja njihovih interesa, kompetencija i upoznavanja svijeta rada. Možda će zvučati apstraktno ali navest ću vam banalan primjer; ako djeca iz matematike uče površinu, jednostavno im se zada zadatak da izmjere i izračunaju svoju učionicu i da odrede koliko im pločica ili parketa odnosno materijala treba da poploče učionicu. Dakle da im na konkretnom primjeru pokažemo što je potrebno za određeno zanimanje.

Koliko je ovakav centar za profesionalni razvoj važan za osnovnoškolski uzrast, odnosno djecu te dobi?

Kod nas je praksa inače, da djeca u posljednji tren odlučuju koju će srednju školu upisati i onda se to obično svodi na: „Moj prijatelj će također upisati tu školu; i nažalost ono najgore: „Imam dovoljno bodova za tu srednju školu“, a ne vode se uopće znanjem o tome koliko su sposobni za to zanimanje i koliko ih ono zanima. Glavna svrha ovog projekta je omogućiti mladima da izbor srednje škole odnosno budućeg zanimanja temelje na planu profesionalnog razvoja koji će voditi usklađivanje njihovih interesa i kompetencija s dostupnim poslovima te im tako omogućiti mogućnost zapošljavanja. Mislim da je u najranijoj dobi, odnosno školovanja, najvažnije da djeca upoznaju sebe i stave se negdje u kontekst svog budućeg radnog života.

Kako izgleda suradnja Vas, učenika i roditelja na praktičnom primjeru? Znači kako oni dolaze do vas? Gdje se jave i jesu li u to uključena samo djeca osnovne škole Mladost Jakšić ili se mogu javiti i ostala djeca iz ostalih škola naše županije?

Nažalost, uključena su samo djeca Osnovne škole „Mladost“ Jakšić s obzirom na to da je ovo pilot projekt i da nam trenutno jedino to mogućnosti dozvoljavaju. Osim suradnje gdje sam spomenula da učitelji, u svojoj nastavi koriste elemente profesionalnog razvoja, moj konkretan posao je da iskoordiniram rad centra, rad učitelja, suradnju s roditeljima i učenicima. Ono što trenutno radim je profesionalna orijentacija učenika osmog razreda gdje je svako dijete istestiran. S obzirom na to da sam ja psiholog po struci, odlučili smo napraviti pravu profesionalnu orijentaciju što im inače nije dostupno tako da će djeca na temelju raznih psihologijskih testova doći k meni na razgovor gdje ćemo popričati o njihovim kompetencijama, malo ih informirati o tome što sve postoji, koje su im mogućnosti i probati nekako s njima donijeti odluku. Ono što je jako bitno, to je suradnja je s roditeljima. Roditelji su jako važan faktor u donošenju odluka djece koja su još maloljetna i koja nisu niti svjesna koje su mogućnosti njihovog školovanja, tako da će i roditelji svakako dolaziti na savjetovanje pa će se vidjeti koliko su u mogućnosti neke odluke provesti u djelo i koliko oni mogu djeci biti podrška u donošenju tih odluka, slažu li se s tim odlukama i kako poboljšati sam proces donošenja odluke, jer ovo je prva velika odluka koju djeca moraju donijeti u svom školovanju i životu.

Kakve su reakcije djece? Jeste li već imali nekakvih kontakata s njima i razgovora? Jesu li oni to uopće prihvatili i kako shvaćaju?

Njima je ovo jako zabavno, jer im je novo.Svakodnevno se suočavam s hrpom pitanja u smislu:“ što ćemo danas raditi, što ćete nam reći, čemu ovi testovi služe“?! Ja sam im pokušala objasniti svrhu svega toga i sad jedva čekaju da dođu na red, već se otimaju tko će prvi. Nisam još konkretno krenula sa savjetovanjem, to je u planu već sljedeći tjedan zbog njihovih obaveza i sličnih stvari ali testiranja su obavljena, roditelji su pripremljeni, informirani o svemu jer nam je bitna suradnja s njima, tako da već sljedeći tjedan krećemo sa savjetovanjem i nadam se da će biti uspješno.

Obično kada se odlučuje o upisivanju srednje škole, biraju se gimnazije, i njima slične škole, a nekako se u zadnji plan stavljaju strukovne škole, obrtnička zanimanja i obično učenici s manjim bodovnim pragom upisuju takve škole, što se u praksi pokazalo da nije dobro?

Postoji taj trend upisivanja gimnazija i ekonomskih škola. Imam osjećaj da djeca imaju odstojanje od strukovnih škola jer ih možda smatraju manje vrijednima, što nikako nije istina i upravo im to kroz ovaj projekt želimo osvijestiti. Bolje biti dobar majstor, nego neuspješan ekonomist, jer nažalost ima prevelike nezaposlenosti u tom području rada, tako da upravo iz tog razloga, ako je dijete zainteresirano za strukovnu školu, treba ga potaknuti. Bez obzira na ocjene, može biti odlikaš ali to ne znači da će mu biti ispod časti ići u takvu školu.

Vjerujem da se kod tog profesionalnog razvoja gledaju talenti djece i njihove sposobnosti, kada ih se usmjerava na ono što bi za njih bilo dobro?

Naravno, djeca koja imaju neke izražene talente i interes u određenom području, podsjećaju se na to, naravno ako je u skladu s njihovim mogućnostima odnosno kompetencijama koje određeno zanimanje zahtjeva.

Majo, kada je počeo projekt i do kada će trajati?

Projekt je službeno započeo u veljači prošle godine, a traje do kraja travnja ovaj konkretan posao s centrom. Naravno, nastavit će se dalje provoditi ostale aktivnosti, kurikulum će biti dostupan, učitelji su educirani i obavili su sjajan posao, moram ih pohvaliti, tako da time što će projekt završiti, neće završiti sve aktivnosti koje su bile vezane za projekt.

Zašto jedan ovakav projekt i samo dva centra u Hrvatskoj ?

Samo dvije škole su uključene iz jednostavnog razloga što je ovo pilot projekt, ne može se unaprijed predvidjeti koliko će biti uspješan ili neće, s obzirom na to da smo ograničeni financijama i raznim drugim stvarima. Jedino je bilo izvedivo da bude u dvije manje škole koje su zapravo iz nekakvih sličnih sredina.

Zašto što su odabrane baš ove škole? Postoje li neke karakteristike koje su škole trebale imati da bi ušle u projekt?

Ovako, neka osnovna racionala toga je bila da budu dvije škole koje su iz sličnih sredina, sličnih socioekonomskih uvjeta, sličnog područja ali s druge strane da to ne budu baš velike škole s velikim brojem učenika, jer to onda ipak otežava način rada i organizaciju svega, tako da iz toga razloga upravo ove dvije škole, OŠ „Mladost“ Jakšić i OŠ „Ivan Goran Kovčić“ u Gornjem Bazju.

Nakon što pilot projekt bude pri kraju i analizirani njegovi rezultati, donijeti će se odluka hoće li se s tim projektom ići dalje?

Pa ja nemam konkretan odgovor na ovo pitanje ali naravno kada se obavi evaluacija projekta, radit će se na tome da se ovakav način rada možda uvede na nacionalnu razinu, a sad hoće li to biti prihvaćeno ili ne, ustanovit će se kroz daljnji rad. Osobno smatram da je ovo vrlo korisno i da ispunjava onu osnovnu svrhu škole, a to je priprema djece za budući život što je najvažnija stvar, jer ako djeca u skladu s nekakvim svojim karakteristikama biraju svoje buduće zanimanje, u krajnjoj liniju će imati veću kvalitetu života i biti će zadovoljniji tim zanimanjem.

Osim učenika sedmih i osmih razreda, imali ste i učenike nižih razreda koji sudjeluju u ovom projektu. Kako su prihvatili to i kakva su njihova razmišljanja o tome što će jednog dana postati kada odrastu?

Učiteljice su s njima radile kao i prije ali na malo prilagođeniji način. Njima je to zabavno jer vide da neka zanimanja možda nisu upoznali, na primjer zanimanja njihovih roditelja. Stoga im je to zabavno i kad im se stvari konkretiziraju, dobro reagiraju na sve. Evo neki dan imala sam priliku biti u područnoj školi u Rajsavcu gdje su djeca pekla kiflice. Umjesto maškaranja, oni su odlučili napraviti kiflice.To je izgledalo super jer kad ih se na kraju pitalo što su to oni imali od nastave, rekli su da su imali matematiku jer su morali vagati brašno, imali su geometriju jer su morali praviti kuglice i izrezivati na četiri djela te trgati komade tijesta. Imali su hrvatski jer su morali napisati recepte. Zapravo jako dobro reagiraju.

Gdje se i na koji način mogu javiti učenici i roditelji u centar. Vjerojatno postoji broj telefona i ostali kontakti i kad vam se mogu javiti ?

Moje radno vrijeme je od 8 do 12 sati radnim danom, a broj telefona na koji me mogu nazvati je 257-743.Roditelji osmih razreda biti će obaviješteni o terminima savjetovanja ali i ostali roditelji se slobodno mogu javiti ako imaju bilo kakvih pitanja vezanih za srednje škole, nekakve savjete ili jednostavno za informacije koje im nedostaju. Još jednom ću ponoviti da projekt ne završava istekom petnaest mjeseci, već ćemo se potruditi i nastaviti to dalje.Sve materijale koje smo vrijedno radili ovih mjeseci, podijelit ćemo, tako da svi koji imaju volje i želje, slobodno mogu koristiti to u svojoj praksi.
 

Odgovorite na anketu Radio Vallis Aurea najčešće slušate?