Radio Vallis Aurea - Požega (logo)

rva.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o ovome možete pročitati ovdje . Nastavkom pregleda web stranice rva.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice rva.hr kliknite na "Slažem se".

slažem se

Radio Vallis Aurea

90,2 MHz 96,7 MHz

Live stream slušajte nas online

Školsko zvono: „Where maths is fun“

Školsko zvono: „Where maths is fun“

20.11.2015.

Autor: Magdalena Saveski
Fotografija: RVA
Datum:
Broj pregleda: 878

Nedavno je učenike OŠ Antuna Kanižlića posjetio profesor matematike Toni Milun, ispričao im je priču o svom projektu „Where maths is fun“ u kojem uz pomoć videa na jedan zanimljiv, nov i inovativan način pokušava svima približiti matematiku. Profesor je istaknuo kako je bila ideja njegovog bivšeg studenta Nikole Mužića koji ga je prije četiri i pol godine pozvao na kavu i predložio da počnu snimati predavanja, u planu smo imali snimiti dvadesetak predavanja, na kraju su ih snimili više od 2 tisuće. Kako se projekt razvijao priključili su im se i brojni volonteri koji su željeli sudjelovati, posve besplatno, ali na osnovu volontiranja poslije su dobili plaćene poslove u školama i raznim poznatim svjetskim tvrtkama. Prema riječima Tonija Miluna matematika je dosta apstraktna i učenici ne vide njenu primjenu, novi udžbenici idu prema tome da učenik vidi gdje se matematika primjenjuje i taj trend će olakšati učenje matematike. Iskoristili smo priliku za razgovor s njim i evo što smo doznali.

Kako je nastao portal znanja «Where maths is fun» i od kud ideja za ovakvom vrstom prenošenja znanja matematike klincima?

To je ideja mog bivšeg studenta Nikole Mužića koji me prije četiri i pol godine pozvao na kavu i predložio da počnemo snimati predavanja, u planu smo imali snimiti dvadesetak predavanja, na kraju smo snimili više od 2 tisuće. To je bila osnovna ideja koja se poslije razvijala i proširila, a za budućnost imamo i neke druge planove.

Kakve su bile prve reakcije kad ste krenuli snimati filmiće o matematici?

Prvi uradci nastali su kao pomoć mojim studentima, jer mladi ljudi su više okrenuti prema novim medijima, manje čitaju iz knjiga i to je njima olakšalo učenje i zaista su podigli svoje ocjene.Reakcije učenika, studenata i njihovih roditelja zaista su pozitivni. Snimili smo i državnu maturu, gradivo matematike za osnovne i srednje škole i fakultete.

I neki malo veći klinci kažu da ste jako dobar matematičar i da su uspjeli uz pomoć vaših videa riješiti i neke matematičke zadatke za ispite na fakultetima?

Da. Snimili smo i državnu maturu, gradivo matematike za osnovne i srednje škole i fakultete i onda smo krenuli na gradivo matematike za fakultete tako da i njima pomažemo i nastavit ćemo dalje.

Prema vašem mišljenju zašto klinci ne vole matematiku i je li ona uistinu toliko teška kako se nama čini?

Matematika je dosta apstraktna i učenici ne vide njenu primjenu, novi udžbenici idu prema tome da učenik vidi gdje se matematika primjenjuje što se meni jako sviđa i taj trend će sigurno olakšati učenje matematike. I to je taj razlog zašto učenici ne vole matematiku, dakle jer ne vide čemu služi, a služi za puno toga.

Kako motivirati učenike da uče matematiku?

Možda najbolje s nekim uspješnim životnim primjerima, jer učenici to najviše vole.

Klinici vas obožavaju jedan od Vaših učenika kandidirao Vas je za nagradu Ponos Hrvatske?

Je da dobili smo nagradu „Ponos hrvatske“ za koju nas je kandidirao jedan naš korisnik YouTube kanala. Bilo je zanimljivo kad su me nazvali da mi kažu za nagradu ja prvo nisam ni razumio o čemu se radi. Tek nakon mjesec dana ja sam shvatio o čemu se zapravo radi.

Zaključili smo da vas klinici vole ali ne možemo to reći za bankare ?

Aha, bankari! Ma zavoljet će mene i bankari. Banke su bile malo iznad nas ostalih građana u donošenju svojih zakona i u nekim stvarima su pretjerali. Mislim da se sad stvari mijenjaju. Vidim pozitivne pomake i u tom sektoru. Sad su puno više gledaju kako ljudi reagiraju. Mislim da će u budućnosti biti manje tih trik ugovora, da ćemo za nekoliko godina i mi postati civiliziranije društvo.


Često gostujete po školama, kako su vas djeca prihvatila?

Jesam, često sam po školama i na mjestima gdje se okupljaju mladi, jer želim postići da učenici vide da matematika ima smisla, da trud ima smisla, to mi je nekako najvažnije, želim ih motivirati da prihvate promjene koje se događaju u svijetu, ovaj prijelaz iz industrijskog u informacijsko doba koje nudi ogromne mogućnosti, a ne onako kako se u medijima pokušava prezentirati da zbog novih tehnologija ljudi ostaju bez posla.

Matematika je univerzalan jezik kako stvoriti buduće mislioce koji će naučiti razmišljati, povezivati, zaključivati. To je u hrvatskom školstvu danas veliki problem ?

Kroz kreativniju nastavu. Cijeli školski sustav je doista zagušen s velikom birokracijom. Nadam se da će ova kurikularna reforma koju gospodin Jokić sad vodi, da će unijeti neke promijene koje će ići više na kreativniju stranu nastave i da će smanjiti ta birokracija. Na kraju će zadovoljniji biti i nastavnici i učenici. Kod učenika će se tada možda probuditi malo više strasti za učenjem.

Pitali smo i klince vole li matematiku i što im je najteže. Evo što nam je rekao Ivan Njavro učenik prvog razreda O.Š Antuna Kanižlića.

Volim ali mi je malo teška. Teški su mi likovi, oduzimanje i zbrajanje.

Sven Maringer također je prvi razred za sad nema problema no...

Sad trenutno radimo plakatić gdje moramo znati koliko ima krugova, pravokutnika, kvadrata i trokuta. To smo imali prije dva dana za zadaću, ja sam to uspješno završio uz pomoć mame. Mislim da će mi iz matematike biti barem malo teže kada budem bio drugi razred i kad na red dođe zbrajanje i oduzimanje većih brojeva. Ali naučit ću ja to ima još dosta dana.



Ostajemo još trenutak u Kanižlićevoj školi u kojoj je održana posebna radionica na kojoj su učenici mogli više saznati u djelu i životu velikana čije ime nosi njihova škola. Prosvjetitelj i pisac Antun Kanižlić, unatoč “teškoj” ikavici i alegorijama, predstavljen na zanimljiv, pomalo kazališni način, brzo je pronašao dosta poklonika i među današnjim učenicima. Kako predstaviti povijesnu veličinu čiji jezik danas teško razumjeti? Uz malo mašte i dramaturgije. Baš tako učinila je to Slavica Jelić, Požežanima dobro poznata kao voditeljica Male škole kazališta, upoznavajući danas učenike Kanižlićeve škole s vrijednostima tog imena.

“U našoj školi svake godine imamo projekte koji govore o kulturnoj djelatnosti i važnim povijesnim ličnostima našeg grada, a među njima se nalazi i Antun Kanižlić. U anketama koje smo proveli primijetili smo da učenici ne znaju puno o Antunu Kanižliću. Odlučili smo se na akciju i pokrenuli radionice koje je radio nastavnik povijesti Goran Đurđević, a na današnjoj radionici tema nam je njegova biografija i djelo, posebice “Sveta Rožalija” koju želimo pročitati s učenicima osmih razreda. Budući da se radi o jeziku koji je pisan u 18. stoljeću ikavicom vrlo ga je teško interpretirati jer je u 18 stoljeću poredak riječi bio sasvim drugačiji. To me inspiriralo da s djecom pokušam to pročitati, da nauče njegovu biografiju i da poslušamo pravu radio dramu koju je Radio Zagreb snimio 2000. godine s poznatim hrvatskim glumcima. Dramatizaciju cijelog djela radila je Anita Jelić 1999. godina kada je bila i premijera odnosno praizvedba, upravo na daskama Gradskog kazališta Požega. Nitko se do tada nije uhvatio u koštac s Kanižlićevim djelom jer je vrlo teško za interpretaciju, a i za razumijevanje. Cijelo je napisano alegorijski odnosno u metafori i personifikacija. Govori o svim manama ljudskoga života, o ljudskim slabostima, kreposti, milosti, ljubavi itd.

rekla nam je Slavica Jelić i dodala kako su djeca jako malo zainteresirana i jako malo znaju o Kanižliću.

Zato smo moje kolege i ja tu kako bi ih interpolirali u Kanižlićevo djelo, jer je on bio čovjek koji nije se bavio samo sa sakralnom tematikom već i profanom, odnosno inzistirao je da i djevojčice idu u školu i time dolazio u sukob sa sugrađanima koji su smatrali da djeci trebaju motike i preslice, a ne škola. No on je njihovim školovanjem samo želio nastaviti djelatnost svog prethodnika Luke Ibrišimovića.

Ravnateljica Marija Samaržija kaže kako je riječ o pilot projektu koji bi od iduće godine trebao zaživjeti kao Kanižlićevi dani.

Ovo je pilot projekt jer želimo u našoj školi od iduće godine obilježavati “Kanižlićeve dane”. Pri tom nas zanima njegova uloga u prosvjetiteljstvu i utjecaj na suvremeno doba. Budući da nosimo njegovo ime potrebno je znati više o njemu, kako je on Požežanin, željeli bi to proširiti na cijeli grad. Već smo u pregovorima i s Gimnazijom jer ni njih ne bi bilo u ono vrijeme kada su nastali da nije bilo njega. Stoga mislimo da on, ako ništa drugo, zaslužuje bar nekoliko dana u godini.

Program Kanižlićevih dana kalendarski bi bio smješten u listopadu i studenom počevši od Dana učitelja.



U Požegi je po prvi put obilježen Međunarodni dan srednjoškolaca. Prigodan program ispunjen debatama, koncertima i izložbom fotografija učenika, privukao je u Glazbenu školu Požega velik broj srednjoškolaca, njih gotovo 300.

Da po privi put ovaj dan obilježavamo u Požegi iako je se u u ostalim gradovima on obilježava već neko vrijeme. Vijeće učenika naše županije željelo je obilježiti ga na jedan dostojanstven način uz naše kolege i profesore. Želimo obilježiti taj dan na jedan dostojan način uz naše kolege učenike te profesore i ostale uzvanike. Prvi dio programa rezerviran je za debatu, potom će uslijediti dva koncerta učenika Glazbene škole te nastup dramske sekcije. U prostoru Glazbene škole postavljena je i prigodna izložba fotografija učenika svih srednjih škola. Na ovaj način želimo upozoriti ne samo svoje vršnjake već i širu javnost na neospornu činjenicu da su trenutno srednjoškolci pasivni, a ne aktivni dio današnjeg društva. Jednog dana bit ćemo akademski građani i od prvih temelja trebali bi imati zdrave stavove, a ne da se s 25 godina nađemo “bačeni” u društvo u kojem se ne možemo snaći jer nismo prije pripremljeni.

- rekla nam je Teodora Raguž, predsjednica Županijskog vijeća učenika i tajnica nacionalnog vijeća učenika RH. Problemi koji najčešće muče srednjoškolce su preopsežan nastavni program, nedovoljno vremena, a nerijetko su tu i problemi u odnosima profesor-učenik. Zamjeraju i to što mnoge škole nemaju dvorane za tjelesni odgoj, nema dovoljno organiziranih izleta, putovanja i zabavnih sadržaja, kaže potpredsjednica Županijskog vijeća učenika Ružica Maurus.

Županijskog vijeća učenika do sad i nije moram priznati bilo posebno aktivno, tako smo se odlučili organizirati prigodni program barem za ovaj dan. Puno naših kolega se odazvalo i prezadovoljni smo zbog toga. Uveli smo neke promjene i nadamo se da će to uroditi plodom. Svi srednjoškolci koji imaju bilo kakav problem mogu nam se obratiti, preko svoga predsjednika u razredu, koji će taj problem prenijeti predsjedniku školskog vijeća, a on našoj predsjednici Županijskog vijeća Teodori Raguž. Pokušavamo pomoći u rješavanju problema doći do rješenja nekad smo više nekad manje uspješni u tome.

Vijeće učenika Požeško-slavonske županije organiziralo je Međunarodni dan srednjoškolaca u suradnji s Glazbenom školom Požega, Savjetom mladih u Požegi, Gradom Požegom, Požeško-slavonskom županijom i PANORO-m.
 

Odgovorite na anketu Radio Vallis Aurea najčešće slušate?